ZAGREB 17 – 20.04. 2024.
Na Institutu za istraživanje migracija održan je četverodnevni radni sastanak znanstvenika i političara iz Hrvatske, Srbije, Njemačke i Danske. Tijekom sastanka sudionici su raspravljali o projektu koji se bavi manjinskim zajednicama uhvaćenim u post-konfliktnim situacijama između država. Projekt ima za cilj usporediti kako su se ove manjinske zajednice razvijale nakon sukoba.
Na temelju zajedničkog rada, stručnjaci iz različitih disciplina identificirali su ključne analitičke parametre koji će biti fokus daljnjih istraživanja. Projekt se oslanja na usporedbu dvije grupe zemalja, Njemačke i Danske, čiji odnosi datiraju iz 1920. godine, te Hrvatske i Srbije, gdje su manjinski odnosi intenzivirani nakon 1991. godine. Kroz ovu komparativnu analizu nastoji se istražiti kako su ove manjine oblikovale svoje zajednice, razvijale odnose s maticama te suočavale se s izazovima u većinskim društvima.
Jedan od ključnih zaključaka sastanka u Zagrebu bio je definiranje analitičkog okvira koji uzima u obzir povijesne razlike između dva para zemalja. Dok njemačko-danski par pokriva više od 100 godina evolucije manjinskih odnosa, hrvatsko-srpski par fokusira se na relativno noviju povijest, počevši od raspada Jugoslavije od kada su pripadnici dva konstituitivna naroda postala manjine u novonastalim nezavisnim državama. Međutim, cilj nije samo stvarati izravnu usporedbu ili tražiti “najbolje prakse” između tih slučajeva, već koristiti oba para kao temelj za analitičku raspravu o izazovima i procesima koje manjine prolaze.
Usporedni uvjeti, kao što su jezične, religijske i političke razlike između manjinskih zajednica, također su identificirani kao ključni elementi za daljnje istraživanje. Na primjer, dok su njemačka i danska manjina uvelike oblikovane zajedničkim religijskim korijenima (luteranstvo), hrvatsko-srpski odnosi dodatno su složeni zbog različitih vjerskih pripadnosti (katoličanstvo i pravoslavlje) i povijesnog konteksta raspada Jugoslavije.
Istraživači iz Njemačke, Danske, Hrvatske i Srbije već su započeli rad na pripremi analitičkih okvira za svoja poglavlja u okviru projekta. Sljedeći veliki korak bit će plenarni sastanak zakazan za 5. i 6. prosinca u Flensburgu, gdje će se svi sudionici okupiti kako bi raspravljali o dosadašnjim rezultatima. Tijekom sastanka, timovi će predstaviti svoje uvide o ključnim temama, poput uloge manjinskih institucija, političkih kampanja manjina, te identitetskih pitanja s kojima se te zajednice suočavaju.
Uz plenarnu raspravu, planiran je i posjet povijesno važnim lokacijama južne Danske, gdje će istraživači imati priliku bolje razumjeti njemačko-danske manjinske odnose.
Očekuje se da će projekt rezultirati objavom knjige koja će pružiti komparativnu analizu manjinskih zajednica u kontekstu post-konfliktnih odnosa između država-nacija. Finalizacija teksta poglavlja predviđena je za 2025. godinu.
Projekt treba ostvariti značajan korak naprijed u razumijevanju složenih odnosa manjina i većinskih društava. Kroz detaljnu komparativnu analizu, istraživači se nadaju pružiti nove uvide o tome kako se manjinske zajednice prilagođavaju i razvijaju u post-konfliktnim društvima. Iako se projekt prvenstveno oslanja na akademske perspektive, njegovi rezultati mogli bi imati i praktične implikacije za oblikovanje manjinskih politika u budućnosti.
Hi, this is a comment.
To get started with moderating, editing, and deleting comments, please visit the Comments screen in the dashboard.
Commenter avatars come from Gravatar.