Golubić (obrovački) 25 – 30.08.2024.

GOLUBIĆ OBROVAČKI – Znanstveni skup pod nazivom „Hrvatsko-srpski odnosi, suvremeni izazovi suradnje i nasljeđa“ okupio je u Golubiću Obrovačkom znanstvenike iz Hrvatske, Srbije i Australije. Događaj je organiziran kako bi se raspravljalo o gorućim izazovima s kojima se suočavaju manjinske zajednice te o njihovom opstanku, suradnji, odnosima s većinskim narodom i zaštiti lokalnih identiteta. Jedna od ključnih tema bila je i mogućnost gospodarskog razvoja Bukovice, povijesno značajnog, ali ekonomski izazovnog kraja. Tijekom skupa predstavljen je dosadašnji rad na projektu koji se bavi komparativnom analizom hrvatsko-srpskih i njemačko-danskih odnosa.
Prigodom otvaranja skupa, prof. dr. sc. Darko Gavrilović, jedan od organizatora skupa, upozorio je na štetni utjecaj političara koji šire mržnju u regiji, ali i na opasnosti koje dolaze od onih koji ih slijepo slijede. „Nikada političari koji siju mržnju i strah ne mogu toliko sabotirati život koliko to mogu oni koji ih slijede ili mi sami, ako samo nijemo promatramo što rade“, izjavio je Gavrilović, naglasivši važnost aktivnog djelovanja u društvu. „Potrebno je biti prisutan svojim mirom u svim djelićima života. Tek tada možemo govoriti o postizanju istinskog mira i pomirenja. Mrziti drugog samo je još jedan vid sporog samoubojstva“, zaključio je.
Na skupu je govorio i prof. dr. sc. Davor Pauković sa Sveučilišta u Dubrovniku, koji je istaknuo kako traumatična iskustva iz prošlosti, posebice iz hrvatsko-srpskih odnosa, mogu biti valorizirana na način koji ne potiče neprijateljstvo. Prema njegovim riječima, važno je izgraditi diskurs koji se temelji na pomirenju, a ne na produbljivanju starih rana.
Jedan od upečatljivih govora održao je prof. dr. sc. Janko Veselinović, koji je istaknuo simboliku škole u kojoj je održan skup. „Ova škola, koja je stradala u ratu, a zatim djelomično obnovljena, nosi važnu poruku. Na jednom zidu škole je lastavičje gnijezdo, simbol života i mira, a na drugom plijesan koja nagriza zid. Ta plijesan simbolizira ono najgore iz odnosa između Srba i Hrvata, i to je ono što truje naše odnose. Te plijesni više ne smije biti“, poručio je Veselinović.
Prof. Tomislav Vodička, glavni tajnik Instituta za istraživanje migracija iz Zagreba (IMIN), naglasio je kako IMIN ove godine sudjeluje kao jedan od organizatora skupa zbog svoje angažiranosti na manjinskim temama. „Naša znanstvena djelatnost prepoznata je kao relevantna u području manjinske problematike, a svojim radom podržavamo i inicijative koje doprinose ne samo razvoju znanosti, već i savjetodavnom djelovanju prema političkim institucijama“, rekao je Vodička. Također, najavio je da će početkom iduće godine IMIN biti suizdavač zbornika radova sa skupa, koji su organizirali Udruga za povijest, suradnju i pomirenje iz Golubića, Centar za istoriju, demokratiju i pomirenje iz Novog Sada te Institut za istraživanje migracija iz Zagreba.
Skup u Golubiću još jednom je pokazao važnost dijaloga i suradnje između znanstvenika iz Hrvatske, Srbije i inozemstva u cilju očuvanja manjinskih zajednica i poticanja međusobnog razumijevanja.